Predstavljanje stipendista 2017.-2018.: Enver, doktorat iz cyber sigurnosti

Enver na vrhu Ajfelovog tornja / Enver en haut de la tour Eiffel

Enver radi u sigurnosnom odjelu jedne međunarodne banke. Također predaje cyber sigurnost na Američkom univerzitetu u Sarajevu, a to je i tema njegove doktorske teze za koju je dobio stipendiju francuske vlade u julu 2017.

Zašto si odabrao Francusku za doktorat ?

Enver: Neki od najvećih stručnjaka iz oblasti cyber sigurnosti i rizika su iz Francuske. Ali, iako sam znao za prednosti studiranja u Francuskoj, uključujući jako povoljne cijene studiranja, izuzetnu reputaciju sistema visokog školstva i sjajne sadržaje koji su dostupni za PhD studente, smatrao sam da nepoznavanje francuskog jezika predstavlja nepremostivu prepreku za PhD studij u Francuskoj. Međutim, zahvaljujući uredu Campus France saznao sam da poznavanje francuskog jezika nije neophodno, i ovisi o zahtjevu mentora kojeg izaberete.

Odlučio sam da kontaktiram profesore koji su objavili značajne naučne članke iz oblasti informacione sigurnosti, a kada sam dobio stipendiju francuske vlade, zamolio sam jednog da mi bude mentor. Prihvatio je, a osim toga i mentor mog mentora je također zainteresovan za moju tezu… Dakle imaću pravu malu ekipu koja će mi pomoći u mojim istraživanjima. Jedva čekam da počnem!

Velika prednost je da Campus France pomaže pri organizaciji smještaja, osiguranja, i svih drugih stvari, uključujući i značajnu sumu novca, tako da se od prvog dana mogu posvetiti onome zbog čega sam tu, a to je naučno istraživanje.

Zašto baš ta tema?

Enver: Zainteresovao sam se za cyber sigurnost prije desetak godina, a prije pet godina sam se specijalizirao u finansijskom sektoru.

Ovo istraživanje je nastavak magistarskog rada kojim sam istraživao rizike kritične informacione infrastrukture i metoda njihove mitigacije. Konstatovao sam u kojoj su mjeri finansijske službe neohodne svakodnevnom životu i kakve bi se posljedice mogle desiti kada bi ovi sistemi prestali s radom. Moja ideja je dakle da osmislim instrumente za procjenu rizika, koji bi bili korisni za stručnjake iz finansijskog sektora.

Tour Eiffel

Koji su ciljevi teze koju radiš u Francuskoj?

Enver: Moji su ciljevi višestruki. Želio bih bolje integrisati oblasti cyber sigurnosti i upravljanja rizicima u finansijskim institucijama. Da budem precizniji, želio bih pronaći ili uspostaviti metodologiju za efektivnije procjene cyber rizika. I na koncu, želio bih poboljšati već postojeće instrumente za procjenu rizika cyber sigurnosti.

Uostalom, iz tog razloga sam se odlučio prijaviti za stipendiju francuske vlade: instrument koji već postoji, a kojeg bih želio poboljšati, je francuski instrument! Usvajanje francuskog vokabulara na ovom polju je za mene neophodno. Naime, kada se direktno prenosi sa engleskog na naš jezik, mogu se dobiti dva ili više različita značenja za isti pojam. Kad bih upoznao smisao tih riječi na francuskom jeziku, to bi mi pomoglo da stvorim efikasniji vokabular i efikasnija sredstva za rad.

Kako si saznao sa stipendije francuske vlade?

Enver: Na internetu. A onda sam otišao u ured Campus Francea u Sarajevu, jer sam imao nekoliko pitanja: Hoću li moći zadržati svoj posao. Hoću li morati provesti tri godine u Francuskoj? Naime, posao mi je potreban, a neophodno je da uskladim tezu na francuskom univerzitetu sa mojim životom u Sarajevu. Saznao sam da je to moguće i da neću morati biti stalno u Francuskoj. Smatram da je ova mogućnost genijalna i vrlo pametna za ljude koji imaju posao.

Također sam pitao da li je neophodno poznavanje francuskog jezika… jer kad bih sve morao na francuskom, ne bih mogao. Saznao sam da mentori prihvataju engleski jezik kao radni jezik. I tada sam predao moj projekat, pismo motivacije, itd. i imao sam sreću da budem odabran.

Šta si znao o Francuskoj prije ove stipendije?

Enver: Tokom same procedure prijave uvidio sam da me mnogo više stvari veže za Francusku nego što sam mislio. Od pisaca pustolovnih priča iz djetinjstva do naučnih timova koji su kreirali neke od alata kojima se koristim svakodnevno, poput kreatora metodologije za procjene rizika informacionih sistema do alata za testiranje sigurnosti istih. Francuska je jaka na polju cyber sigurnosti i visokih tehnologija. Međutim ono što je čudno, neki od ostvarenih uspjeha još nisu prevedeni na engleski jezik, što značajno ograničava njihov domet!

Šta očekuješ od školovanja u Francuskoj?

Enver: Bolje naučiti jezik! A i jedva čekam da počnem studirati u inostranstvu. Nadam se da ću tokom ove tri godine završiti tezu i da moj rad neće biti samo akademski rad, već da će i donijeti operativna rješenja za ljude iz mog sektora.

Moulin rouge

Neki savjet za studente iz BiH koje zanima studiranje u Francuskoj?

Enver: Ono što moram naglasiti je da ljubazno osoblje Campus Francea vodi računa o svim logističkim potrebama, a što uključuje i detaljne upute za prevoz od mjesta dolaska do smještaja. Nakon dolaska dobije se i pregled aktivnosti koje Campus France organizira u narednom periodu, tako da stipendisti po izuzetno povoljnim cijenama mogu da idu na skijanje na Alpe ili da slave Božić u Beču, a skoro svaki vikend je organizirana posjeta nekoj izložbi, predstavi, muzeju ili degustaciji vina.

Ono što osoblje Campus France ne može uraditi za stipendiste je pronalazak mentora za naučni rad. Međutim tokom pripreme istraživanja, a što je neophodno kao dio postupka prijave za stipendiju, morate pročitati određen broj naučnih članaka o interesnoj oblasti. I postoji velika šansa da su neki od pisaca ovih naučnih radova profesori u Francuskoj. Na taj način sam i sam pronašao mentora. Prvi profesor kojem sam se obratio, sa poznatog univerziteta Paris 1 Pantheon-Sorbonne, pristao je da mi bude supervizor na radu. Odmah je kontaktirao još dva profesora kao ko-supervizore i ostalo je još samo da se do kraja novembra pojavim u Parizu i završim neophodne administrativne stvari za upis.

Kada su završene sve formalnosti i sa mentorom napravite plan rada, možete odvojiti vrijeme i za uživanje u Parizu. Centar grada se sastoji od 20 okruga ili arondismana i svaki ima određenu specifičnost, nešto što ga razlikuje od drugih. Bez obzira u čemu uživate, u Parizu možete pronaći nešto za sebe. Neko može uživati u brojnim muzejima, njih više od 130, možete pogledati poznate kabaretske predstave poput Moulin Rouge, Crazy Horse, Lido ili Paradis Latin. Moguće je posjetiti i posljednja počivališta Honore de Balzaca ili Jim Morrisona ili pogledati operu u Palais Garniere. Na mene je tokom prve posjete Parizu naravno najveći dojam ostavio Louvre, poznati muzej sa neprocjenjivim kolekcijama.

Kao veliki gurman, ne mogu propustiti priliku pohvaliti ono što je veoma bitno na putovanjima, a to je hrana. Izbor hrane u Parizu može zadovoljiti i najveće izbirljivce. Čak i u turističkim restoranima, hrana je odličnog kvaliteta. Naravno, za nešto autentično se moraju tražiti restorani koji nemaju izložen meni na engleskom. Sa Google translate aplikacijom mogu se prepoznati sastojci, a sama kombinacija tih sastojaka je uvijek bila ukusna. Prosječan ručak koji se sastoji od predjela, jela i deserta košta između 12-20 eura u restoranima koji su orijentirani na lokalne goste, a cijene nisu drugačije ni u restoranima na poznatim turističkim lokacijama. Također, važno je za pomenuti da kao student imate pristup CROUS ekspres restoranima, u kojima hrana nije servirana kao u restoranima sa Michelin zvjezdicama, ali je i dalje ukusna, a trodijelni ručak košta oko 4-5 eura. Da ne spominjem brojne pekare, bistroe i slastičarne sa odličnim delikatesima.

I za kraj - za sve one koji se dvoume da li se prijaviti za stipendije Ambasade Francuske, nadam se da dileme više nema. Kontaktirajte osoblje Campus Francea, spremite dobro vašu aplikaciju i nadam se da se vidimo sljedeće godine u Parizu.