Predstavljanje stipendista 2020./2021.: Nataša iz Šamca [fr]

Nataša je studentica porijeklom iz Šamca. Zahvaljujući stipendiji francuske vlade, Nataša je studije mastera iz didaktike nastavila na Univerzitetu u Poitiersu.

JPEG

  • Možete li se predstaviti?

Moje ime je Nataša, imam 26 godina i dolazim iz Šamca, malenog grada na sjeveru Republike Srspke/ Bosne i Hercegovine.

Osnovne studije sam završila na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci i stekla zvanje Diplomirani profesor francuskog jezika i književnosti.

Zahvaljujući stipendiji Francuske vlade, studije sam nastavila na Masteru iz didaktike na Univerzitetu u Poatjeu.

Trenutno odrađujem praksu u Centru za srpski jezik kao strani i nematernji na Filozofskom fakultetu u Nišu.

Pored toga, redovno čitam i bavim se pisanjem kratkih priča i pjesama kako na srpskom tako i na francuskom jeziku.

  • Možete li predstaviti svoj magistarski ?

Ono iz čega se sastoji moj master rad jeste, između ostalog, kreiranje materijala za učenje srpskog jezika kao stranog. Taj materjal ću koristiti u radu sa studentima i kasnije napraviti udžbenik namijenjen učenju srpskog kao stranog jezika. Takođe, udžbenik prati knjiga za profesore koja treba da služi kao vodič kroz materijal. Pored toga, treba da napišem rad u kome ću se baviti analizom udžbenika i predtsaviti kontkekst učenja, studente i instituciju.

  • Zašto ste odabrali ovo studijsko područje?

Studiji na ovom programu će mi omogućiti da usavršim svoje predavačke sposobnosti ali će me takođe naučiti kako da kreiram pedagoški material za učenje srpskog kao stranog jezika. Srpski je moj maternji jezik prema kome gajim poseban afinitet i želim da prenesem tu ljubav strancima koji žele da ga nauče.

  • Zašto ste odlučili studirati u Francuskoj?

Budući da sam već završila Francuski jezik i književnost, te perfektno ovladala znanjem francuskog jezika, odlučila sam se da studiram upravo u kolijevci francuskog jezika i kulture. Master za koji sam se odlučila kao takav ne postoji u mojoj državi i stoga sam željela da ga upišem u Francuskoj. Pored toga, željela sam da se bolje upoznam sa francuskim sistemom visokog obrazovanja kog sam imala priliku da vidim tokom Erazmus razmjene 2019. godine.

  • Kako ste saznali za stipendiju francuske vlade?

Još kao student četvrte godine na Katerdi za francuki jezik i književnost prisustvovala sam prezentaciji stipenija Francuske vlade. Saznanje o takvoj vrsti stipendije me je motivisalo da što prije završim osnovne stuidje i školovanje nastavim u Francuskoj.

  • Šta ste znali o Francuskoj prije dobijanja stipendije francuske vlade?

Kao student Francuskog jezika i kjiževnosti i kao neko ko je veoma znatiželjan, poznavala sam dobro francusku i frankofonu književnst i kulturu. Do sada sam već četiri puta posjetila Francusku i tamo se još bolje upoznala sa kulturom ali i sa svakodnevcom i običajima francuskog naroda.

  • Jeste li već govorili francuski prije boravka u Francuskoj?

Francuski jezik sam naučila na osnovnim studijama u Banjoj Luci jer sam studije upisala kao apsolutni početnik. Zahvaljujući izuzetnim i strpljivim profesorima, naučila sam osnove a kasnije i produbila svoje poznavanje francuskog jezika.

  • Postoje li neke francuske ličnosti kojima se divite?

Smatram da je riječ divljenje malo prejaka i više bih rekla da u francuskoj kulturi i istoriji postoje ličnosti čiji lik i djelo izuzetno cijenim. Ovom prilikom bih izdvojila velikog francuskog pisca Viktora Igoa koji pored toga što je napisao neprevaziđena književna djela i u naslijeđe nam ostavio zavidan opus, bio je i veliki zaštitnik slabih i poniženih, bio je njihov glas. To se naročito vidi u djelima : « Jadnici », « Poslednji dani na smrt osuđenog » kao i u njegovom govoru u kome se bori protiv siromaštva u Parizu tokom XIX vijeka. Ono što takođe posebno volim u njegovoj kniževnosti jeste način na koji je ličnu tragediju zbog gubitka kćerke pretočio u neprikosnovenu poeziju koja bi natjerala svakog da saosjeća sa pjesnikovim bolom a istovremeno se divi majstorski napisanom djelu, zbirci « Kontemplacije ».

Kao drugu ličnost bih izdvojila junakinju Jovanku Orleanku koja je bila veliki patriota i svim srcem i snagom željela da oslobodi Francusku od engleske invazije. Bila je hrabra mlada djevojka koja se srčano borila u « muškom ratu » kako bi oslobodila svoju otadžbinu. Ipak, u očima kralja predstavljala je prijetnju jer je bila istinska kraljica u srcima francuskog naroda. To je vlastima veoma smetalo i odlučilu su da je smaknu. Ono što me rastužuje jeste to što je ova junakinja danas pala u zaborav u očima Francuza i što je neki čak smatraju bolesnikom od šizofrenije.

Na kraju, ali ne kao manje važnu ličnost bih izdvojila frankofonu spisateljicu Natali Sarot koja je stvarala u epohi novog romana. Na književnu scenu je ponovo donijela zaboravljenu teme kao što je tema djetijsntva kojom se bavi u svom najpoznatijem djelu, « Djetinjstvo ». Njeno pisanje ima moć da nas odvede u trenutak u kome piše i da nas navede da posmatramo te tanane promjene u životu, te « Tropizme ».

  • Po čemu ćete pamtiti vaše francusko iskustvo?

Zbog novonastale situacije, bilo je teško da u potpunosti iskoristim vrijeme provedeno u Francuskoj. Ipak, moj boravak ću da pamtim po pročitanim knjigama tokom karantine, po napisanim pjesmama, po druženju sa dragim prijateljima, po novim poznanstvima, naročito po onom sa kolegama iz Kolumbije. Sve to bilo je dio jednog lijepog i nezaboravnog iskustva.

  • Šta biste željeli raditi nakon studija?

Nakon završenog mastera bih željela da nastavim da podučavam srpski kao strani ali i francuski jezik. Takođe, planiram da upišem master studije iz oblasti svjetske književnosti i da nastavim sa pisanjem i prevođenjem.

  • Posljednje pitanje: Imate li savjete za studente iz Bosne i Hercegovine koji bi željeli studirati u Francuskoj?

Budućim studentima bih poručila da treba da upišu studije u Francuskoj i da dobro iskoriste vrijeme provedeno u toj zemlji. Sigurna sam da će im to iskustvo biti nezaboravno i nadasve korisno.


Jeste li i vi zainteresovani za stipendije francuske vlade?

Informišite se kod predstavnika ureda Campus France : campusfrancesarajevo@campusfrance.org ; +387 33 586 230

Posljednja promjena 09/10/2021

Početak stranice