Predstavljanje stipendista 2020./2021.: Danilo iz Trebinja [fr]

Danilo je profesor i veliki zaljubljenik u istoriju. Zahvaljujući stipendiji francuske vlade, upotpunio je svoju već bogatu karijeru.

JPEG

  • Možete li se predstaviti?

Ja sam Danilo Kovač iz Trebinja. U rodnom gradu završio sam sam Gimnaziju “Jovan Dučić“, a Srednju umjetničku školu za muziku i balet „Vasa Pavić“ završio sam u Podgorici.

Na Odsjeku za istoriju i latinski jezik Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci diplomirao sam sa najboljim prosjekom u svojoj generaciji. Dobitnik sam nagrade za istorijska istraživanja Fondacije „Slobodan S. Begović“, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Nakon okončanih master studija u Banjaluci, završio sam druge master studije na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL). Tom prilikom sam bio stipendista britanske vlade (Čivning). Osim toga, bio sam stipendista Američke akademije u Rimu.

Kao stipendista pohađao sam Zimsku školu Univerziteta u Beču, te brojne seminare iz oblasti savremene istorije i nastave holokausta u Berlinu, Vajmaru, Buhenvaldu, Londonu, Rimu, Trstu i svakako u više francuskih centara.

Zahvaljujući stipendiji francuske vlade, studijski boravak u svom polju istraživanja obavio sam u Francuskoj na univerzitetu Versailles Saint Quentin.

Kao stipendista Univerziteta u Rimu „La Sapienca“ student sam doktorskih studija. Zaposlen sam kao profesor istorije i latinskog jezika u međunarodnom (IB) i nacionalnom programu Gimnazije Banja Luka i kao viši asistent Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, na predmetu Metodika nastave istorije.

  • Možete li predstaviti temu kojom ste se bavili na francuskim institucijama?

Tema moje doktorske disertacije velikim dijelom se poklapa sa oblastima koje sam istraživao u francuskim institucijama, i to u više navrata. U pitanju su teme iz istorije diplomatije, fašizma na Balkanu, Nezavisne Države Hrvatske i njenih odnosa sa Italijom, genocida i holokausta, te metodike nastave istorije i metodike nastave holokausta.

  • Zašto ste odabrali ovo studijsko područje?

Smatram da ove važne teme treba što bolje rasvijetliti koristeći što više domaćih i inostranih arhiva. Takođe je jako bitno na koji način stresne sadržaje predstaviti učenicima i kakvu poruku im poslati. Pored temeljitog poznavanja prošlosti, predavanje ovakvih sadržaja predstavlja metodički izazov, što je takođe tema mog interesovanja.

  • Zašto ste odlučili studirati u Francuskoj?

Teško je kratko odgovoriti zašto jedan istoričar želi studirati u Francuskoj, zemlji koja je dala toliki doprinos svjetskoj i evropskoj istoriji i kulturi. Kako ne bih nabrajao brojne doprinose i ideje koje su potekle iz Francuske, te najbolje svjetske muzeje, kratko ću se osvrnuti na drugi razlog, a to je francuski obrazovni sistem. Mada sam iskusio školovanje u Velikoj Britaniji, Rimu, te pojedinim američkim institucijama, zaista mogu reći da je francusko obrazovanje na mene ostavilo izuzetan utisak.

Pored toga, u Francuskoj postoje institucije koje postižu izuzetne rezultate iz oblasti kojima se bavim. Tako sam prije nekoliko godina bio u prilici da proučim metodičko-didaktičku praksu Muzeja u Peronu. Pohađao sam sjajan seminar o holokaustu, u jednoj od vodećih francuskih, ali i svjetskih institucija, Memorijalu u Kaenu (Caen). Obavio sam istraživanje u Memorialu de la šoa u Parizu, koji je poznat ne samo kao institucija koja se bavi samim holokaustom, već i pedagoškim pristupom ovoj temi. Budući da među francuskim profesorima ima izuzetnih stručnjaka za fašizam na Balkanu, imao sam čast da su mi profesori sa univerziteta u Versaju i Sorboni ukazali svoju akademsku pomoć. Saradnja sa profesorima francuskih univerziteta, i njihov pristup nauci, za mene predstavlja ne samo akademsko, već i veoma značajno kulturološko iskustvo.

  • Kako ste saznali za stipendiju francuske vlade?

Saznao sam od prošlogodišnjih stipendista, koji su bili veoma zadovoljni.

  • Jeste li već govorili francuski prije boravka u Francuskoj

Moram da priznam da je moje znanje francuskog jezika i dalje oskudno. Međutim, budući da dobro govorim engleski i italijanski, te predajem latinski jezik, uz pomoć tehničkih pomagala uspijevam dijelom da razumijem sadržaj dokumenta i istorijskih izvora, što je za istoričara najvažnije. U svakom slučaju planiram da naučim francuski jezik. Mi u Banjoj Luci imamo ogranak Francuskog instituta, koji je sjajno mjesto za učenje francuskog jezika.

  • Šta biste željeli raditi nakon studija?

Budući da je Banja Luka grad koji volim i u kome sam se lično i profesionalno pronašao, namjeravam nastaviti svoj pedagoški i istraživački rad u ovom gradu.

  • Posljednje pitanje: Imate li savjete za studente iz Bosne i Hercegovine koji bi željeli studirati u Francuskoj?

Svojim učenicima i studentima koji se namjeravaju školovati u Francuskoj savjetovao sam da što bolje savladaju francuski jezik. Pored akademskog dijela, predlažem da uživaju u svemu što nudi Francuska, poput prelijepih pariskih muzeja, parkova, šetališta i vidikovaca, divne prirode u zanosnoj Normandiji, te u mnogim drugim mjestima. Takođe bih predložio da uživaju u čarima francuskih vina i brojnim drugim specjalitetima. Jenom riječju, kroz iskustvo francuskog obrazovanja, upoznavanja istorije, kulture i prirodnih ljepota ove zemlje, mogu najpotpunije osjetiti čarobni „ukus” Francuske.


Jeste li i vi zainteresovani za stipendije francuske vlade?

Informišite se kod predstavnika ureda Campus France : campusfrancesarajevo@campusfrance.org ; +387 33 586 230

Posljednja promjena 09/10/2021

Početak stranice