Izjava o zaštiti seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja i promicanju ravnopravnosti spolova tokom krize Covid-19 (6. maj 2020) [fr]

Mi, ministri iz Južne Afrike, Švedske, Albanije, Njemačke, Argentine, Australije, Belgije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Zelenortskih otoka, Kanade, Kipra, Danske, Španije, Fidžija, Finske, Francuske, Gruzije, Grčke, Gvineje, Italije, Liberije, Lihtenštajna, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Madagaskara, Crne Gore, Namibije, Norveške, Novog Zelanda, Holandije, Portugala, Češke, Rumunije, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije, Švicarske i Tuvalua imamo čast objaviti ovu zajedničku izjavu u ime naroda i vlada 59 zemalja: Južne Afrike, Albanije, Njemačke, Argentine, Armenije, Austrije, Australije, Belgije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kanade, Zelenortskih otoka, Hrvatske, Kipra, Kostarike, Danske, Ekvadora, Španije, Estonije, Fidžija, Finske, Francuske, Gruzije, Grčke, Gvineje, Irske, Islanda, Italije, Japana, Letonije, Libanona, Liberije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Madagaskara, Meksika, Moldavije, Crne Gore, Namibije, Novog Zelanda, Norveške, Holandije, Perua, Portugala, Republike Koreje, Češke, Rumunije, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije, Slovenije, Švedske, Švicarske, Tunisa, Tuvalua i Urugvaja.

Čovječanstvo se suočava s neviđenom prijetnjom epidemije COVID-19. U cijelom svijetu, pandemija ima poražavajući uticaj na zdravstvene sisteme, ekonomiju i život, sredstva za život i dobrobit svih, posebno starijih. Da bi se učinkovito odgovorilo ovoj brzorastućoj pandemiji, sve vlade, naučnici, sudionici civilnog društva i privatni sektor moraju sarađivati i pokazati solidarnost.

Epidemija COVID-19 različito pogađa žene i muškarce. Pandemija povećava nejednakost među ženama i djevojkama, kao i diskriminaciju među ostalim marginaliziranim grupama poput osoba s invaliditetom i onih koji žive u krajnjem siromaštvu. Također, postoji rizik da bi mogla narušiti osnovna prava žena i djevojaka. Učešće, iskorištavanje potencijala i zaštitne mjere za sve žene i djevojke moraju biti u središtu napora za pronalazak odgovora. Ovi napori moraju uzeti u obzir razlike između muškaraca i žena i njihov uticaj na otkrivanje, dijagnozu i pristup liječenju.

Restriktivne mjere za ograničavanje širenja virusa širom svijeta povećavaju rizik od porodičnog nasilja, uključujući i ono između intimnih partnera. Budući da su mjere zdravstvene i socijalne zaštite, kao i pravni sistemi koji štite žene i djevojke u
normalnim okolnostima, oslabljeni ili izloženi pritisku usljed epidemije COVID-19, moraju se preduzeti posebne mjere radi sprečavanja seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Urgentne intervencije moraju garantovati zaštitu svih izbjeglih, migrantskih i raseljenih žena i djevojaka unutar njihove zemlje. Seksualne i reproduktivne zdravstvene potrebe, uključujući usluge psihosocijalne podrške i zaštita od seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, moraju biti prioritet i njihovo pružanje mora biti omogućeno. Moramo također biti odgovorni i za socijalnu zaštitu i jamčiti prava i dobrobit adolescenata tokom perioda kada su škole zatvorene. Svako ograničenje uživanja ljudskih prava mora biti propisano zakonom i u skladu s međunarodnim pravom kao i podlijegati rigoroznoj procjeni.

Podržavamo aktivno učestvovanje i leadership žena i i djevojaka na svim razinama donošenja odluka, uključujući i razinu zajednice, putem njihovih mreža i organizacija. Ovo učestvovanje i leadership osiguravaju da uloženi napori i odgovori uzimaju u obzir rodnu dimenziju i ne vode daljnjoj diskriminaciji i isključenju onih koji su u najvećem riziku.

Bitno je da lideri prepoznaju središnju ulogu zdravstvenih sistema u hitnim slučajevima, kao i potrebu za pouzdanim zdravstvenim sistemima za spašavanje života, a sve u cilju univerzalne zdravstvene zaštite. U tom su kontekstu seksualne i reproduktivne zdravstvene usluge od presudne važnosti. Pozivamo sve da se potrude i da momentalno sprovodu političke deklaracije o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti. Finansiranje zdravlja i seksualnih i reproduktivnih prava moraju ostati prioritet kako bi se izbjeglo povećanje smrtnosti majki i dojenčadi, odgovorilo na povećanu potrebu za kontracepcijskim sredustvima i izbjegao porast rizičnih pobačaja i spolno prenosivih infekcija.

Širom svijeta neophodni su babice, medicinske osoblje i zdravstveni radnici u zajednici radi obuzdavanja epidemije COVID-19, a za taj zadatak potrebna im je osobna zaštitna oprema. Sigurne trudnoće i porođaji ovise o svim tim zdravstvenim radnicima, odgovarajućim sanitetima i strogom pridržavanju protokola o prevenciji infekcija. Respiratorne bolesti trudnica, posebno infekcije koje se pripisuju COVID-19, treba tretirati kao prioritet zbog povećanog rizika od njihovih nuspojava. Budući da su naši domaći i međunarodni lanci nabavke pogođeni ovom pandemijom, trebamo se ponovo angažovati da svim ženama i djevojkama reproduktivne dobi ponudimo proizvode za reproduktivno zdravlje. I pozivamo vlade širom svijeta da svim ženama i djevojkama omoguće potpuni i nesmetan pristup svim uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja.

Pozdravljamo multilateralne napore, posebno napore Ujedinjenih nacija, UNFPA i UN žene, WHO-a, Svjetske banke, FMI-a i regionalnih razvojnih banaka, kao i izjave koje su dale zemlje G7 i G20 kojima je cilj pružiti koherentan i sveobuhvatan odgovor na COVID-19. Sve ih ohrabrujemo u njihovim aktivnostima prema nacionalnim vladama i drugim partnerima da osiguraju efikasan odgovor i garantiraju održavanje osnovnih zdravstvenih usluga i prava.

Moramo koordinirati napore u ovom vremenu globalne zdravstvene krize. Podržavamo rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda "Globalna solidarnost u borbi protiv epidemije COVID-19". Isto tako, ohrabrujemo sve vlade, privatni sektor, civilno društvo, zaklade i sve ostale partnere da nam se pridruže i podrže odgovor na krizu, posebno u najugroženijim zemljama, i doprinesu uspjehu globalne posvećenosti univerzalnom pristupu zdravstvenoj zaštiti.

Zajednička izjava:
Nj.E. gđa Lindiwe Zulu, ministar socijalnog razvoja Južne Afrike
Nj. E. g. Peter Eriksson, ministar za međunarodni razvoj i saradnju Švedske
Nj.E.g. Gent Cakaj, vršilac dužnosti ministra za Evropu i vanjske poslove Albanije
NJ.E. Dr. Maria Flachsbarth, državna tajnica Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke
Nj.E. g. Felipe Carlos Solá, ministar vanjskih poslova i međunarodne trgovine Argentine
Nj.E. g. Marise Payne, ministar vanjskih poslova i ministar za prava žena Australije
NJ.E. g. Alexander De Croo, potpredsjednik Vlade i ministar za razvoj i saradnju Belgije Nj.E. gđa. Karen Longaric Rodríguez, ministrica vanjskih poslova Bolivije
Nj.E. Bisera Turković, zamjenica predsjednika Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
NJ.E. g-đa Maritza Rosabal Peña ministrica obrazovanja, obitelji i socijalne integracije Zelenortskih otoka
Nj.E. gđa Karina Gould, ministrica međunarodnog razvoja Kanade
Nj.E. g. Nikos Christodoulides, ministar vanjskih poslova Kipra
NJ.E. g. Rasmus Rehn ministar za razvoj i saradnju Danske
Nj.E., gđa. Arancha González Laya, ministrica za vanjske poslove, Europsku uniju i saradnju Španije
Nj. E. g. Mereseini Vuniwaqa, ministar za prava žena, djece i iskorjenjivanje siromaštva Fidžija
Nj.E. g. Ville Skinnari, ministar za razvoj, saradnju i međunarodnu trgovinu Finske
Nj.E. g. Jean-Yves Le Drian, ministar Europe
Nj.E. g. Nikole Dendiasa, ministar spoljnih poslova Grčke
Nj.E. gđa Diene Keita, ministar za međunarodnu saradnju i regionalnu integraciju Gvineje
Nj.E. gđa Emanuela Del Re, zamjenik ministra vanjskih poslova za međunarodnu saradnju Italije
Nj.E. gđa Ilze Vinkele, ministrica zdravlja Latvije
Nj.E. gđa Claudine Aoun, predsjednica Nacionalne komisije za libanonske žene u Libanonu Nj.E. g. Gbehzohngar Milton Findley, ministar vanjskih poslova Liberije
NJ.E. gđa Katrin Eggenberger, Ministrica vanjskih poslova Kneževine Lihtenštajn
NJ.E. g. Franz Fayot, ministar saradnje i humanitarnog djelovanja Luksemburga
Nj.E. g. Nikola Dimitrov, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije
Nj.E., g. Tehindrazanarivelo Djacoba A. S. Oliva, ministar vanjskih poslova Madagaskara
NJ.E. gospodin Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova Crne Gore
Nj.E. gđa Doreen Sioka, ministrica za rodnu ravnopravnost, iskorjenjivanje siromaštva i socijalnu zaštitu Namibije
Nj. E. g. Dag-Inge Ulstein, ministar za međunarodni razvoj Norveške
Nj.E. g. Winston Peters, premijer i ministar vanjskih poslova Novog Zelanda
Nj.E. gđa Sigrid Kaag, ministrica za međunarodnu trgovinu i razvojnu saradnju Holandije
Nj.E. gđa Teresa Ribeiro, državna sekretarka za vanjske poslove i suradnju Portugala
Nj.E. Tomáš Petříček, ministar vanjskih poslova Češke Republike
Nj.E. g. Cornel Feruță, državni sekretar za globalna pitanja i diplomatske strategije u Ministarstvu vanjskih poslova Rumunije
NJ.E. g-đa Liz Sugg, ministrica za međunarodni razvoj i vanjske poslove Ujedinjenog Kraljevstva
Nj.E. g-đa Slavica Đukić-Dejanović, ministrica bez portfelja zadužena za demografiju i populacijsku politiku Srbije
Nj.E. dr. Ignazio Cassis, ministar vanjskih poslova Švajcarske
Nj.E. g. Simon Kofe, ministar pravde, komunikacija i vanjskih poslova Tuvalua

i vlada Argentine, Jermenije, Bugarske, Kostarike, Hrvatske, Ekvadora, Estonije, Gruzije, Islanda, Irske, Japan, Litva, Meksiko, Moldavija, Peru, Republika Koreja, Slovenija, Tunis, Ukrajina i Urugvaja.

Posljednja promjena 29/05/2020

Početak stranice