#COP21 : Pariški sporazum o klimi u četiri glavne tačke [fr]
« Prijedlog sporazuma je prilagođen, pravedan, trajan, dinamičan, izbalansiran i pravno obavezujući », Laurent Fabius, predsjedavajući COP21.
Pravedan i prilagođen sporazum
Prema ovom sporazumu, odgovornost za klimatske promjene je zajednička, ali je i prilagođena u zavisnosti od kapaciteta i konteksta svake od zemalja.
Sporazum naročito vodi računa o nivou razvoja i specifičnim potrebama zemalja koje su posebno ranjive. Osim finansijskih obaveza, industrijalizirane zemlje će morati olakšati prenos tehnologije i, u širem kontekstu, prilagoditi se ekonomiji bez ugljika.
Radi bolje transparentnosti i u cilju provjere napora koji se ulažu, uspostavljen je i sistem koji omogućuje kontrolu izvršavanja državnih obaveza uz izvjesnu fleksibilnost za zemlje u razvoju.
Trajni i dinamični sporazum
Cilj sporazuma je održati prosječno povećanje temperature znatno ispod 2 stepena u odnosu na preindustrijski period i nastaviti sa aktivnostima koje ograničavaju rast temperatura na 1,5°.
S tim u vezi, pariški sporazum predviđa reviziju obaveza svakih pet godina u cilju smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova. Svaki novi anganžman na državnom nivou, mora predstavljati napredak u odnosu na prethodni.
Zemlje učesnice obavezale su se da u najkraćem roku dostignu vrhunac svjetskih ispuštanja stakleničkih plinova, kako bi se dostigla ravnoteža između ispuštanja i njihove kompenzacije u drugom dijelu stoljeća. Države se također obavezuju da će povećati napore za ublaživanjem i smanjenjem svojih ispuštanja stakleničkih plinova.
Globalan i pravno obavezujući
195 zemalja učesnica u pregovorima, obavezale su se na izradu dugoročnih strategija razvoja u cilju slabog ispuštanja stakleničkih plinova. Ovo je prvi put da je jedan globalni sporazum zaključen u području borbe protiv klimatskih promjena.
Pojedina pravno obavezujuća pravila primjenjivaće se na zemlje učesnice, kao npr. obaveza razvijenih zemalja da daju finansijsku podršku zemljama u razvoju u cilju implementacije ovog sporazuma.
I šta poslije ?
Sporazum će zemlje potpisati u New Yorku 22. aprila 2016. godine, a stupiće na snagu 2020. godine. Odlukom sa konferencije COP21 utvrđuje se nekoliko etapa koje će pratiti i pripremati njegovu primjenu : revizija obaveza 2018. godine, mobilizacija finansiranja kako bi se dosegnuo nivo od 100 miliona dolara godišnje do 2020. godine.
Sporazum također uvažava aktivnosti nevladinog sektora koji je od sada mobiliziran, poput pariškog apela kojim se 800 preduzeća, investitora, gradova i regija svijeta obavezuju da će premašiti ambiciozni nivo najavljen Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.